|






| |
OSNOVNE STRUKOVNE STUDIJE
|
Strukovni program osnovnih strukovnih
studija, sa ukupnim obimom od 180 ESPB bodova, trajanjem studija tri godine
i obavljenim u
okviru šest semestra, omogućava obrazovanje i
sticanje stručnog naziva
STRUKOVNA MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR.
Strukovni program osnovnih strukovnih
studija, sa ukupnim obimom od 180 ESPB bodova, trajanjem studija tri godine
i obavljenim u
okviru šest semestra, omogućava obrazovanje i
sticanje stručnog naziva
STRUKOVNI ZUBNI PROTETIČAR.
Strukovni program osnovnih strukovnih
studija, sa ukupnim obimom od 180 ESPB bodova, trajanjem studija tri godine
i obavljenim u
okviru šest semestra, omogućava obrazovanje i
sticanje stručnog naziva
ORALNI HIGIJENIČAR.
Strukovni program osnovnih strukovnih
studija, sa ukupnim obimom od 180 ESPB bodova, trajanjem studija tri godine
i obavljenim u
okviru šest semestra, omogućava obrazovanje i
sticanje stručnog naziva
SANITARNO-EKOLOŠKI INŽENJER. |

|
|
Planom izvođenja nastave utvrđuju se |
|
 |
nastavnici i saradnici koji izvode
nastavu prema studijskom programu |
 |
mesta izvođenja nastave |
 |
početak i završetak, kao i vremenski raspored izvođenja
nastave |
 |
oblici nastave (predavanja, seminari,
vežbe, konsultacije, terenski rad, provera znanja i dr.) |
 |
način polaganja ispita, ispitni rokovi i
merila ispitivanja |
 |
popis literature za studije i polaganje
ispita |
 |
mogućnost izvođenja
nastave na stranom jeziku |
 |
mogućnost izvođenja
nastave na daljinu |
 |
ostale važne činjenice za uredno
izvođenje nastave |
|
|
|
Preporučena literatura za pojedine
predmete mora biti usklađena sa obimom studijskog programa, na način utvrđen
studijskim programom. |
|
|
Plan izvođenja nastave se objavljuje pre
početka nastave u školskoj godini na koju se odnosi i dostupan je javnosti.
U opravdanim slučajevima promena plana nastave može se obaviti i tokom
školske godine. |
|
|
Oblici
nastave |
|
|
Nastava se izvodi: predavanjima, praktičnom
nastavom, seminarima, demonstracijama, prikazom slučajeva, konsultacijama,
mentorstvom, terenskim radom, stručnom praksom, stručnim ekskurzijama.
Nastava
se izvodi na Medicinskom fakultetu i u
nastavnim bazama. |
|
|
Obim
studija |
|
|
Svaki predmet iz studijskog programa
iskazuje se brojem ESPB bodova, a obim studija izaražava se zbirom ESPB
bodova. Zbir od 60ESPB bodova odgovara prosečnom ukupnom angažovanju
studenta u obimu 40-to časovne radne nedelje tokom jedne školske godine. |
|
|
Ukupno angažovanje studenta sastoji se: |
|
 |
od
aktivne nastave (teorijske i/ili praktične, vežbi, seminara i sl.) |
 |
samostalnog rada (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi, terenski
rad i sl.) |
 |
kolokvijuma |
 |
ispita |
 |
izrade
završnog rada |
 |
drugih
oblika angažovanja u sladu sa studijskim programom |
|
|
|
Jedan bod odnosi se na 27 časova rada
studenta. Ukupan broj časova aktivne nastave ne može biti manji od 600
časova niti veći od 900 časova u toku školske godine.Izuzetno, ukupan broj
časova aktivne nastave može biti veći od maksimuma iz pethodnog stava, kada
je studijskim programom predviđen povećan broj časova praktične nastave.
U broj
časova studija medicine ubraja se i vreme provedeno na samostalno izvedenoj
obuci u zdravstvenim ustanovama u skladu sa planom nastave određenog
predmeta. 
|
|
OCENJIVANJE |
|
Na ispit može
da izađe
student koji je zadovoljio sve propisane predispitne obaveze utvrđene
planom izvođenja
nastave.
Rad studenata u savlađivanju
pojedinog predmeta kontinuirano se prati tokom nastave i izražava
se u poenima.
Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita,
student može
ostvariti najviše
100
poena.
Od
ukupnog broja poena najmanje
30,
a najviše
70
poena mora biti predviđeno
za aktivnosti i provere znanja u toku semestra
(predispitne
obaveze).
Broj poena koji se stiče
u toku
školske
godine određuje
se za svaki predmet pojedinačno. |
|
|
U toku semestra (godine) se vrši
kontinuirana provera znanja, a konačna ocena se utvrđuje na ispitu.
Tokom nastave znanje se proverava na kolokvijumima, seminarima, testu i
drugim oblicima provere znanja iz određenih celina nastavnog predmeta, kao i
na završnom ispitu. |
|
|
Ispitni kolokvijum je oblik
provere znanja kojim se detaljno proverava znanje iz većeg zaokruženog dela
obavljene nastave iz pojedinog predmeta. U svakom semestru mogu se
organizovati do dva ispitna kolokvijuma.Položeni ispitni kolokvijum, u vidu
ostvarenog kredita, priznaje se sve dok se uspešno ne položi završni ispit
u istoj školskoj godini.Gradivo položeno na ispitnom kolokvijumu se ne
ispituje na završnom ispitu. |
|
|
Pri kombinovanim oblicima ispita
(pismeni, praktični, usmeni) studentu se priznaju svi prethodno položeni
oblici (pismeni i praktični) u narednim ispitnim rokovima za predkliničke
predmete i samo pismeni deo, na ispitima kliničkih predmeta do kraja školske
godine. |
|
 |
Ako je ispit pismeni i usmeni, ocena na
pismenom ispitu sačinjava najmanje 50% ukupne ocene. |
 |
Ako je ispit pismeni, praktični i usmeni,
ocena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 20% ukupne ocene. |
 |
Završni ispit se u strukturi poena za
osnovne predmete može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena. |
 |
Završni ispit se u strukturi poena za
ostale predmete može vrednovati sa najviše 30-40% ukupnog broja poena. |
|
|
|
Listu osnovnih i ostalih predmeta donosi
Nastavno-naučno veće na predlog Odbora za osnovnu nastavu. Osnovni
predmeti su nastavni predmeti čije je polaganje uslov za upis predmeta
narednih godina studija. |
|
|
Srazmera poena stečenih u predispitnim
obavezama, način i vrste provere znanja i broj kolokvijuma kao i način
polaganja ispitnog kolokvijuma utvrđuju se Pravilnikom o formiranju konačne
ocene koji na predlog predmeta donosi Nastavno-naučno veće i koji se
objavljuje na početku svake školske godine. |
|
|
Uspeh studenta izražava se ocenama i to: |
|
 |
10- izuzetan |
 |
9- odličan |
 |
8- vrlo dobar |
 |
7- dobar |
 |
6- dovoljan |
 |
5- nije položio |
|
|
|
Na formiranje
ocene na ispitu utiče struktura ukupnog broja poena koje je student ostvario
tokom nastave |
|
Uspeh studenta na ispitu može
se izraziti, u slučaju potrebe vrednovanja u inostranstvu ili iz drugih razloga,
i na nenumerički način i to: |
|
|
|
A+ |
=> |
10 |
|
A |
=> |
9 |
|
B |
=> |
8 |
|
C |
=> |
7 |
|
D |
=> |
6 |
|
F |
=> |
5 |
|
|
|
|
|
ISPITNI ROKOVI I NAČIN POLAGANJA ISPITA |
|
|
Ispit je završna
provera znanja stečenog
za vreme nastavnog procesa iz jednog ili više
sadržajno
povezanih predmeta.
Ispitni rokovi su: januarski, aprilski, junski,
septembarski i oktobarski. Oktobarski
ispitni rok organizuje se, po pravilu, pre početka nastave u narednoj školskoj
godini. Kalendar ispita
objavljuje se početkom svake školske godine i sastavni je deo plana izvođenja
nastave. Na ispit može
izaći student koji je zadovoljio sve propisane predispitne obaveze. Ispiti su javni i
ispitivač je u obavezi da obezbedi uslove za javnost ispita. Ispiti se
polažu pred ispitivačem-predmetnim nastavnikom ili pred ispitnom komisijom u
prostorijama Medicinskog fakulteta ili nastavnih baza, prema unapred
utvrđenom rasporedu koji se blagovremeno objavljuje. Studentu koji
nije položio ispit upisuje se ocena 5 u zapisnik i prijavu, ukoliko nakon
završnog ispita ostvari manje od 55 poena. |
|
|
POSLEDICE NEPOLOŽENOG ISPITA |
|
|
Ispit iz istog predmeta može se polagati
najviše tri puta. Izuzetno, student kome je preostao jedan nepoloženi ispit
iz studijskog programa upisane godine, ima pravo da taj ispit polaže u
naknadnom ispitnom roku do početka naredne školske godine. Student koji ne
položi
ispit iz obaveznog predmeta do početka
naredne školske
godine upisuje isti predmet. Student koji ne
položi izborni predmet može ponovo da upiše isti ili da se opredeli za drugi
predmet. |
|
|
UPIS
U NAREDNU GODINU STUDIJA |
|
|
Student se svake školske godine pri upisu
opredeljuje za predmete iz studijskog programa. Program i plan
studija može se zasnivati na upisu semestra. Student stiče
pravo na upis na višu godinu studija, kada ispuni sve studijske obaveze i
ostvari namanje 37 ESPB bodova iz predmeta za koje se opredelio pri upisu u
prethodnu godinu studija. Studet koji nije
ispunio obaveze, može nastaviti studije, tako da ponovo
upiše predmete iz kojih nije ispunio studijske obaveze u prethodnoj godini. Pravila studija
bliže se uređuju opštim aktom koje donosi Nastavno-naučno veće. 
|
|
ZAVRŠNI RAD
|
|
|
Strukovne studije
završavaju
se polaganjem svih predviđenih
ispita,
dovršavanjem
ostalih studijskih obaveza,
izradom
završnog
rada i javnim polaganjem završnog
(diplomskog)
ispita u
skladu sa studijskim programom. |
|
|